Posljednih godina sportsko penjanje u BiH konačno izlazi iz sjene alpinizma i počinje dobijati pažnju kao samostalna sportska disciplina. Porastom zainteresovanja novih generacija penjača otkriven je i potencijal krečnjakih stijena nadomak vrela Bune u Blagaju, koji će postati jedna od važnijih tačaka na penjačkoj karti BiH, pa čak i Balkana.

Dok je sa lijeve strane rijeke Bune serviran bućkuriš jeftinih suvenira, monotonih restoranskih jelovnika i mase turista posjećujućih tekijiu, na desnoj strani blaženu tišinu i mir zna poremetiti jedino rika magaraca ili karakterističan uzvik „Omereeee!” (ovako se dozivaju svi, bez obzira kako im je stvarno ime). Par stotina metara južno od izvora Bune, u blagajskom Eko centru već 9 godina grupa lokalaca radi na posve drugčijem i novom pristupu turizmu za ovu sredinu. Savjesno djelovanje ove ekipe kako bi Blagajčane, ali i turiste zainteresovali prelijepom florom i faunom tog predijela, pokazuje da u turističkoj ponudi BiH sve važniju ulogu dobija održivi razvoj ljudske zajednice i životinjskog svijeta.

Zalazak sunca iznad Blagaja

U Eko centar smo stigli usred užarenog ljetnog dana, u želji da provjerimo stijene opremljene za sportsko penjanje, o kojima se na internetu brzo proširio dobar glas. Bez problema smo stupili u kontakt sa domaćinima, koji su nas dočekali i pokazali nekoliko najbližih sektora. Četri od njih (A-D) vidljiva su iz Eko centra, a nalaze se svega 10-15 minuta šetnje odavde. Do najdaljeg i najspektakularnijeg sektora, simboličkog imena Rebro, put je malo komplikovaniji. Najkraća staza do Rebra vodi kroz via ferratu, koja zna poslužiti kao optimalno polusatno zagrijavanje prije penjanja. Blagaj se također može pohvaliti jednim višedužincom, koji je sastavljen od tri lagana smjera. Obilazeći sektore, u oko su nam veoma brzo upale prelijepe formacije stijene, uključujući za ovo područje neobične sige.

Na dosadašnjim akcijama lokalni penjači, kao i gosti iz evropskih zemalja, izbušili su oko 60 smjerova u pet sektora, a novi projekti već su u planu.  Topo penjališta još nije finaliziran, a Blagajčani tvrde da će do kraja ove godine opis staza ugledati svjetlo dana, te da će se besplatan primjerak moći naći u Eko centru, kao i na njihovoj facebook stranici. Sezona za penjanje u Blagaju traje čitavu godinu, međutim većina penjača izbjegava lijeto zbog visokih temperatura. U ovo godišnje doba, penjanje je moguće samo do 10 ujutru, te poslije 7 naveče.

Sektor Rebro

Jedan od bezimenih sektora

Još jedan bezimeni sektor

Budući da je kamp Eko centra tek u pripremi, šator smo postavili u dvorištu članskog bara, gdje smo se veoma brzo osjetili kao kod kuće. Naime, ovo je mjesto gdje se blagajska penjačka scena okuplja večerima na razgovor uz pivu i noćni trening, čemu smo svjedočili u startu, doprinoseći atmosferi vegetarijanskim sačem i satarašom.

Serviramo sač

Iz razgovora sa domaćinima saznali smo da je uglavnom uz pomoć grantova međunarodnih organizacija i vlastitih ulaganja u dvorištu centra uspješno izgrađena umjetna stijena za sportsko penjanje omladinskog kluba Novi val, na kojoj vježbaju djeca i odrasli, a s vremena na vrijeme tu se održavaju i penjački kursevi, koji okupljaju mlade ljude iz cijele BiH. Osim toga, ekipa je uspjela izgraditi štalu za magarce i kavez za bjeloglave supove, kojima na ovim prostorima prijeti izumuranje. Trenutno, glavni fokus usmjeren je na razvoj i promociju penjališta, te via ferrate, osigurane planinarske staze kroz kanjon, čiji je idejni tvorac Salih Mulaosmanović, jedan od najboljih bosanskohercegovačih penjača.

Umjetna stijena omladinskog kluba “Novi val”

Magareći dom

Prolazak kroz Via Ferratu

Neizmjerno smo sretni što nam se ukazala prilika penjati djevičanske stijene Blagaja, kao i što smo upoznali otvorene, gostoprimljive i pozitivne ljude. Raja, nek je sa srećom i do sljedećeg kačenja: ”Omeeeereeee!”.

Korisne informacije:

  • U Eko centru moguće je iznajmiti opremu potrebnu za penjanje i prolaz kroz via ferratu,
  • Spavanje – kamp u neposrednoj blizini penjališta je u pripremi. U međuvremenu moguće je kampirati u dvorištu Eko centra ili na divljem kampingu u blizini Lazy bara, na obali rijeke Bune (na samom ulazu u Blagaj treba skrenuti sa glavnog puta pored crkve i spustiti se do rijeke),
  • Hrana – kvalitet hane u restoranima na Buni je uglavnom očajan. Preporučujemo samostalno pripremanje hrane. U slučaju da boravite u Eko centru, ne smijete propustiti veganski sač koji se tamo priprema. Blagaj ima nekoliko solidno snabdijevenih prodavnica i jednu  pekaru na samom ulazu,
  • Internet je dostupan u restoranima na Buni.